Objavljeno u DNEVNIK-u, 26.11.2017. godine
Jod je izuzetno važan za normalan rast i razvoj svih ćelija I tkiva, a posebno za RAZVOJ I FUNKCIJU MOZGA, a on je I jedan od gradivnih elementa hormona štitaste žlezde. Kako je razvoj mozga najintenzivniji pre rođenja i u prve tri godine života, posledice nedostatka joda najopasnije su kod trudnica, dojilja i male dece.
Nedostatak joda može da dovede do oštećenja pamćenja, loše koncentracije i radne sposobnosti u svakom životnom dobu. Ujedno, to je I najčešći pojedinačni uzrok intelektualne zaostalosti u svetu, jer smanjuje ukupan količnik inteligencije naroda čak do 18 IQ bodova.
Jod je važan za apoptozu, odnosno programirano odumiranje ostarelih, izmenjenih i zaraženih ćelija I zbog toga je NEOPHODAN u odbrani od stresa, infekcija i drugih bolesti.
Ljudski organizam ne može sam da proizvede jod, stoga bi trebalo da ga SVAKODNEVNO UNOSIMO hranom i vodom.
Svetska zdravstvena organizacija, do nedavno je preporučivala 150 mikrograma joda kao dnevno potrebnu količinu ovog minerala a trudnicama i dojiljama dvostruko više. Prema novim preporukama SZO ove doze su povećane, pa je u cilju održanja zdravlja, minimalno poterbno oko 15 mikrograma po kilogramu telesne mase za decu, prevremeno rođenim bebema 30 mikrograma na svaki kilogram telesne mase, a odraslima 300 mikrograma.
Joda ima najviše u morskim plodovima kao što su plava riba i alge, ali i u svežim jabukama, zelenoj salati i integralnom hlebu i u manjoj količini u mlečnim proizvodima.
Glavni izvor joda je jodirana kuhinjska so, hrana poreklom iz mora, naročito bakalar i brancin. Odličan izbor je i mineralna voda sa prirodno rastvorenim jodom. Poređenja radi, jedna mala kuhinjska kašikica jodirane soli sadrži oko 95 mikrograma joda, porcija od 170 g morske ribe ima oko 650 mikrograma joda, a dve čaše mineralne vode sa prirodno rastvorenim jodom imaju dnevno potrebnu dozu joda.